Članovi NALED-a
Partneri
Anketa
Da li očekujete da će smanjivanje poreza na dohodak na 10 odsto, uz povećanje doprinosa za penzijsko osiguranje i neoporezivog dela zarade, smanjiti troškove privredi?
Datum:
maj 2013.


Da
Ne

Okrugli sto „Vizija 2016" - Aranđelovac
20. mart 2012.

Jedanaesti okrugli sto u sklopu kampanje: „Vizija 2016 – Nova ekonomska agenda za novu Vladu: privreda i lokalnu samouprava imaju reč“ održan je 20. Marta 2012. u Aranđelovcu, u hotelu „Izvor“ na temu Šta treba uraditi za srpsku ekonomiju tokom mandata nove Vlade. Okrugli sto je održan u organizaciji Stalne konferencije gradova i opština – Savez gradova i opština Srbije (SKGO) i Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ). Učesnici okruglog stola su bili privrednici, poljoprivrednici i predstavnici privrednih udruženja iz Aranđelovca, predstavnici lokalnih vlasti i funkcioneri lokalnih odbora političkih stranaka.

Okupljene je ispred grada domaćina pozdravila gospođa Krsmanović, pomoćnik predsednika opštine. U uvodnom delu, učesnicima su se obratili Đorđe Staničić ispred SKGO, Milan Simić ispred NALED-a i Alexander Grunauer ispred GIZ-a. Dragan Spirić, saradnik SKGO i pomoćnik gradonačelnika Vranja je dao uvodne napomene kao okvir za diskusiju koju je moderirao Dušan Vasiljević, konsultant GIZ-a na ovom projektu.

Iznet je niz korisnih predlogao tome šta nove vlasti na svim nivoima treba da urade nakon narednih izbora da omoguće ubrzani razvoj privrede.

• Zahvatanja iz fonda za plate su prevelika, što destimuliše nova zapošljavanja i otežava opstanak privrednih subjekata.

• Takse idu i do 100.000 dinara i za male privredne subjekte.

•Vezu između lokalne samouprave i privrede treba dodatno osnažiti.

• Potrebno je obezbediti povoljnije kredite za razvoj. Naročito su potrebna veća sredstva za razvoj poljoprivrede i turizma.

• Kamate za neizmirenje redovnih poreskih obaveza su značajan otežavajući faktor - kamate su sada na dnevnom nivou i potrebno je smanjiti zateznu kamatu.

• Vlada na početku treba da definiše svoj program rada u dva poglavlja: strana ulaganja i unutrasnji potencijali za podsticanje ulaganja. Plan treba da ima tri stuba: racionalizacija i štednja, planiranje novih proizvoda i novih tehnologija i plan razvoja kadrova i tehnologija.

• Potrebna je efikasnija naplata poreza.

• Sudska naplata potraživanja mora biti efikasnija. Treba ugraditi zaštitu od prakse da se firme sa dugovima zatvaraju, a da isti vlasnici i direktori otvaraju nove firme.

• Racionalnost potrošnje i štednja su ključ. Racionalnost podrazumeva efikasnost, a štednja odricanje od nekih rashoda. Potencijal za uštedu su programi kao što su ekonomski ambasadori, vozni park u javnom sektoru, mobilni telefoni, energetika...

• Kaznena politika - rigidna je, a treba da bude stimukativna i restriktivna. Prevelike kazne se izriču za puke formalne greske. Kažnjavanje preduzetnika sa 150.000 u praksi znači zatvaranje tih privrednih subjekata. Treba biti restriktivniji kod velike privrede gde postoji veći rizik za javni sektor.

• Potrebna su dva modela razvoja poljoprivrede - jedan za Vojvodinu, drugi za ostatak Srbije.

• Potrebna su posebna sredstva za razvoj poljoprivrede. Možda čak i posebna razvojna banka za razvoj poljoprivrede.

• Potrebna je nova socijalna politika. Sadašnja socijalna politika kombinuje socijalu i stimulativne mere, što nije dobro.

• Dugovi zatvorenih preduzeća dovode do začaranog kruga, odnosno lanca nelikvidnosti.

• Potrebno je obezbediti sredstva za bespovratne kredite