Arhiva za kategoriju » 01. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET «

sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET 
1.1. REGISTRACIJA PRIVREDNIH DRUŠTAVA
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Postupak dobijanja PIB-a traje duže nego postupak osnivanja privrednog subjekta. Poreskoj upravi obično treba 7-10 dana za dobijanje PIB-a, a ako postoji poreski dug osnivača ili preduzeća, koji su osnivači ćerki kompanija i značajno duže. Zahtev za PIB podnosi se nadležnoj Poreskoj upravi prema sedištu osnovanog privrednog društva, koja je nadležna samo za prijem zahteva. Ona nakon toga prosleđuje zahtev centrali Poreske uprave. U centrali Poreske uprave se vrši provera osnivača i utvrđuje eventualno postojanje duga. Ukoliko postoji poreski dug predmet se vraća mesno nadležnoj Poreskoj upravi sa nalogom da obavesti osnivače o poreskom dugu. Nakon izmirenja duga postupak ponovo kreće iz početka, predmet se ponovo vraća centrali Poreske uprave gde se izdaje PIB, te zatim nanovo prosleđuje mesno nadležnoj Poreskoj upravi. U sve to vreme treba dodati i terenske provere koje u postupku izdavanja PIB vrše poreski inspektori.
Poreska uprava bi trebalo da delimično izmeni praksu, prema kojoj se osnivačima preduzeća koja imaju neizmirene poreske obaveze zabranjuje dobijanje PIB-a. Ova praksa bi trebalo da važi samo za članove privrednog društva, odnosno akcionare, koji imaju kontrolno učešće u kapitalu privrednog društva sa neizmirenim poreskim obavezama. Pod kontrolnim učešćem bi se smatralo vršenje kontrolnog uticaja nad upravljanjem i vođenjem poslova privrednog društva na osnovu svojstva člana ili akcionara (u smislu člana 367. Zakona o privrednim društvima).
PROPISI

1) Zakon o registraciji privrednih subjekata (“Službeni glasnik RS”, broj 55/2004 i 61/2005).
2) Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (“Službeni glasnik RS”, br. 80/02).

Nadležni organ: Ministarstvo finansija
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET
1.2. REGISTRACIJA POSLOVNIH UDRUŽENJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNE PRAKSE
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Na ovaj problem je ukazano jer je Agencija za privredne registre, preko Registratora, odbacila zahtev za registraciju poslovnog udruženja zdravstvenih ustanova obrazlažući da poslovna udruženja ne spadaju u privredne subjekte koji se registruju u Registar, u smislu člana 4. Zakona o registraciji privrednih subjekata. U predmetnoj zakonskoj odredbi se jasno ukazuje na to da se u Registar privrednih subjekata registruje preduzetnik, ortačko društvo, komanditno društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću, akcionarsko društvo, zadruga i zadružni savez, drugi subjekt koji se, u skladu sa zakonom, registruje u Registar. S obzirom da se ukazuje na to da se i “drugi subjekt koji se, u skladu sa zakonom, registruje u Registar”, potrebno je imati u vidu i odredbu člana 163. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prema kojoj zdravstvene ustanove i privatne prakse, radi unapređenja rada, ekonomike poslovanja i ostvarivanja drugih zadataka i ciljeva od zajedničkog interesa, mogu osnovati udruženja zdravstvenih ustanova, odnosno udruženja privatne prakse. Potrebno je imati u vidu i to da je Vrhovni sud Srbije jednom poništio rešenje Agencije kojim se odbacuje zahtev za registraciju poslovnog udruženja, ali je Agencija, preko Registratora, odbacila i ponovljeni zahtev. Važna je i činjenica da je Agencija, preko Registratora, prethodno već registrovala neka druga poslovna udruženja (Udruženje turističkih agencija, Udruženje proizvođača fonograma).
Agencija za privredne registre bi trebalo da registruje udruženja zdravstvenih ustanova i privatne prakse.
PROPISI

1) Član 4. Zakona o registraciji privrednih subjekata („Sl. glasnik RS”, br. 55/04 i 61/05).
2) Član 163. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS”, br. 107/05).

Agencija za privredne registre, u vezi postupanja po Zakonu o registarciji privrednih subjekata.
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET 
1.3. FORMIRANJE ORGANIZACIONIH JEDINICA IZVAN SEDIŠTA ZDRAVSTVENE USTANOVE
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnik o uslovima i načinu unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova ne sadrže decidnu odredbu o mogućnosti formiranja organizacionih jedinica izvan sedišta zdravstvene ustanove. Član 3. Zakona o privrednim društvima, sadrži odredbu o mogućnosti formiranja organizacionih jedinica izvan sedišta društva, odnosno utvrđuje da privredno društvo može obrazovati jedan ili više ogranaka, koji nemaju svojstvo pravnog lica, ali imaju mesto poslovanja, zastupnike i poslove s trećim licima obavljaju u ime i za račun privrednog društva. S obzirom da navedeni propisi jasno ne definišu da li zdravstvene ustanove mogu obrazovati organizacione jedinice izvan svog sedišta, predlaže se dopuna propisa u tom smislu.
Izvršiti odgovarajuće izmene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnika o uslovima i načinu unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova, u smislu uvođenja nedvosmislenih odredbi o mogućnosti formiranja organizacionih jedinica izvan sedišta zdravstvene ustanove.
PROPISI

1) Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS”, br. 107/05).
2) Član 3. Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS”, br. 125/04).
3) Pravilnik o uslovima i načinu unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova („Sl. glasnik RS”, br. 43/06).

Nadležni organ: 1) Ministarstvo zdravlja, u vezi odgovarajućih izmena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
2) Ministar zdravlja, u vezi donošenja Pravilnika o uslovima i načinu unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova.
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET 
1.4. PROMENA PODATAKA U REŠENJU O REGISTROVANJU PRIVREDNOG SUBJEKTA
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Promena poslovnog imena društva, adrese ili neka druga promena mora se registrovati kod Agencije za privredne registre. Nakon registrovanja određene promene kod Agencije za privredne registre i nakon dobijanja rešenja o izvršenim izmenama, sledi podnošenje kopija ovog rešenja svim nadležnim poreskim organima i poslovnoj banci, što često traje 10 – 15 dana. Suvišno je i nelogično obavezivati poreske obveznike da Poreskoj upravi dostavljaju promene podataka koje se odnose na njih, a o tim podacima se već vode službene evidencije. Ovo dovodi do „dupliranja“ podnošenja istih dokaza Poreskoj upravi od strane državnih organa (sudova koji vrše overu ugovora o prometu nepokretnosti, Agencije za privredne registre) i od strane poreskih obveznika. U skladu sa iznetim naročito je nelogično kažnjavanje poreskih obveznika ukoliko u ostavljenom roku ne prijave odgovorajuću promenu koju je Poreska uprava već bila u obavezi da evidentira na osnovu prijave nadležnog organa.
Predlažemo da se izvrši dopuna Zakona o registraciji privrednih subjekata u smislu da Agencija za privredne registre, uz određenu nadoknadu, po jedan primerak rešenja dostavlja Narodnoj banci i Poreskoj upravi, kako bi ove mogle da izvrše izmenu podataka u svojim datotekama.
PROPISI

Zakon o registraciji privrednih subjekata (“Službeni glasnik RS”, broj 55/2004 i 61/2005).

Nadležni organ: Ministarstvo privrede, u vezi odgovarajućih izmena i dopuna Zakona o registraciji privrednih subjekata.
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET 
1.5. PRENOS DELATNOSTI PREDUZETNIKA NA DRUGO FIZIČKO LICE
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Preduzetnik ne može svoju radnju – agenciju da prenese na drugo fizičko lice, čak ni na člana porodice, kako bi ovo lice nastavilo da obavlja već registrovanu delatnost. Zakon omogućava promenu osnivača radnje (prenošenje na članove porodice ili poslovođu) bez gašenja prethodne radnje jedino ako prvobitni osnivač umre, trajno izgubi poslovnu sposobnost ili bude osuđen na kaznu zatvora dužu od šest meseci, ili ako se utvrdi ništavnost upisa radnje u registar.
Da se omogući preduzetniku prenos prava na obavljanje privredne delatnosti na drugo fizičko lice. Iako preduzetnički posao podrazumeva da fizičko lice samostalno, svojim ličnim radom, obavlja neku privrednu delatnost, trebalo bi omogućiti prenos prava na obavljanje preduzetničke delatnosti makar na članove najuže porodice u slučaju ispunjavanja uslova za penziju i u drugim opravdanim slučajevima.
PROPISI

1) Zakon o privatnim preduzetnicima (Sl. glasnik SRS, br. 54/89 i 9/90 i Sl. glasnik RS br. 19/91, 46/91, 31/93 - odluka USRS, 39/93, 53/93, 67/93, 48/94, 53/95, 35/2002, 101/2005 - dr. zakon, 55/2004 - dr. zakon i 61/2005 - dr. zakon)
2) Član 48 – 52. Zakona o privrednim društvima (“Službeni glasnik RS”, broj 125/2004).
3) Zakon o registraciji privrednih subjekata 

sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET
1. 6. OTVARANJE RAČUNA U POSLOVNOJ BANCI
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Otvaranje tekućeg računa u poslovnim bankama može da potraje i po nekoliko nedelja, a često se zahteva podnošenje dokaza o vlasničkoj strukturi, odnosno o svakom akcionaru ili članu ko ima vise od 10 % akcija ili udela u preduzeću. Ovaj “lanac” vlasništva ide od domaćeg preduzeća preko eventualnih akcionara ili članova u inostranstvu pa sve do fizičkih lica.
Smanjiti ove zahteve na način da se postupak ubrza i pojednostavi. Na primer, ukinuti zahteve ukoliko se radi o preduzećima koja se kotiraju na međunarodnim ili domaćim berzama.
PROPISI

Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, (”Sl. glasnik RS”, br. 20/2009 i 41/2009). Ovim zakonom koji je donet tokom 2009. godine je iznos od 10% povećan na 25% vlasničkog udela, ali principijelno je problem ostao.

Ministarstvo finansija, Sektor za finansijski sistem
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET
1. 7. IZJEDNAČAVANJE PRIVATNIH I DRŽAVNIH PRUŽAOCA ZDRAVSTVENIH USLUGA
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Lica koja su obavezno zdravstveno osigurana ne mogu da zdravstvene usluge koje su tim osiguranjem predviđene koriste u privatnim zdravstvenim ustanovama ili privatnim praksama. na ovaj način se diskriminišu privatni pružaoci zdravstvenih usluga.
Omogućiti da lica koja imaju obavezno zdravstveno osiguranje mogu da se leče i u privatnim zdravstvenim institucijama i u privatnoj praksi, tako što će iznos troškova za takvo lečenje koji osiguranje priznaje biti nadoknađen osiguraniku od strane Republičkog Zavoda za zdravstveno osiguranje.
PROPISI

1) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Službeni glasnik RS”, br. 107/2005 i 72/2009)
2) Zakon o zdravstvenom osiguranju (“Službeni glasnik RS”, br. 107/2005 i 109/2005)

Ministarstvo zdravlja, Sektor za zdravstveno osiguranje i finansiranje u zdravstvu
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET
1. 8. ZABRANA OBAVLJANJA ODREĐENIH VIDOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PRIVATNOM SEKTORU
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Članom 48. stav 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti zabranjeno je korišćenje privatnog kapitala za osnivanje institucija koje obavljaju hitnu medicinsku pomoć, snabdevanje krvlju i krvnim derivatima, uzimanje, čuvanje i presađivanje organa i delova ljudskog tela.
Omogućiti i privatnom sektoru da osniva institucije za pružanje ovih vidova zdravstvene zaštite.
PROPISI

Član 48. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Službeni glasnik RS”, br. 107/2005 i 72/2009)

Ministarstvo zdravlja, Odeljenje za organizaciju zdravstvene službe
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET
1. 9. NEMOGUĆNOST UTVRĐIVANJA PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD (ODREĐIVANJA BOLOVANJA) OD STRANE ZDRAVSTVENE USTANOVE OSNOVANE PRIVATNIM KAPITALOM
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Da bi zdravstvena ustanova osnovana privatnim kapitalom mogla da utvrđuje privremenu sprečenost za rad (određuje bolovanje), neophodno je da o tome ima zaključen odgovarajući Ugovor sa Republičkim Zavodom za zdravstveno osiguranje.

Imajući u vidu da Republički fond za zdravstveno osiguranje sa zdravstvenim ustanovama osnovanim privatnim kapitalom ne zaključuje pomenute ugovore (iz samo njima poznatih razloga ili ta praksa još nije zaživela), dolazi do diskriminisanja zdravstvenih ustanova osnovanih privatnim kapitalom.

Dosledna primena propisa i početak zaključivanja ugovora sa pružaocima zdravstvenih usluga koji su osnovani privatnim kapitalom.
PROPISI

Nije potrebna promena propisa.

Republički zavod za zdravstveno osiguranje