Arhiva autora

utorak, jul 07th, 2009 | Autor: admin

Da li će kao rezultat krize popustiti gvozdena birokratska stega na vratu srpske privrede

Jedan od za našu zemlju najvažnijh efekata svetske ekonomske krize je smanjeno interesovanje stranih investitora za ulaganja u Srbiji. Negativne posledice toga su brojne, i mi ih svi već osećamo, a ima indicija da ćemo ih tek osetiti. Kako to u životu biva, negativne pojave imaju za posledicu i neke pozitivne stvari. Do skoro su naši političari bili zainteresovani za projekte privrednog razvoja samo ako uključuju velike strane investitore. Kako je njihova ponuda presahla, neki među njima su se setili da postoji i domaća privreda na koju, uzgred budi rečeno otpada ubedjivo najveći broj zaposlenih u Srbiji. Naime, čak 85% svih zaposlenih u preduzećima u isključivo privatnoj svojini je zaposleno u malim i srednjim preduzećima. Da ne bude zabune, nije mnogo drugačije ni u Evropskoj uniji i u ostalim zemljama sa razvijenom tržišnom privredom.

Zahvaljujući tom probuđenom interesu za ovaj osnovni segment naše privrede, političari su počeli da primećuju da ova država s jedne strane pomaže MSP, a sa druge ih guši. Pomaže se kroz razne fondove za podršku privredi. Guši se delom kroz mnogobrojne dažbine, a više kroz još mnogobrojnije administrativne procedure. Kao da se nad privredom Srbije sprovodi eksperiment koliko neke administrativne procedure mogu da budu besmislene i štetne, a da se ništa, ili skoro ništa, ne uradi da se one pojednostave.

Još malo pa će biti tačno 250 dana od kako je Naled analizirao najznačajnije primedbe privrednika na komplikovanost administrativnih procedura. Nema ko nije pozdravio izlazak Naledove Sive knjige u kojoj su predstavljene te sistemske nelogičnosti i naročito pohvalio činjenicu da se ona ne zaustavlja na ukazivanju na probleme, već nudi i rešenja za njihovo prevazilaženje. Ipak, i danas, gotovo 250 dana od objavljivanja Sive knjige, rešen je samo jedan problem na koji su ukazivali privrednici. Doduše, rešen je važan problem, prvi koji je predstavljen u Sivoj knjizi – procedura izdavanja poreskog identifikacionog broja. Ali šta je sa ostalim problemima iz Sive knjige? Zašto su oni ostali nerešeni? Ova pitanja su utoliko umesnija ako se zna da ja Naled obradio pre svega one probleme koji umnogome zagorčavaju život privrednicima, a čije rešavanje ne traži nikakve promene Ustava ili sistemskih zakona, već najčešće nekih podzakonskih akata i ustaljenih birokratskih procedura.

Postoji puno spekulacija, i samo jedno objašnjenje za koje možemo imati nešto razumevanja, a to je da Vlada Republike Srbije ima nameru da sve probleme na koje ukazuje Siva knjiga, i mnoge druge, reši kroz projekat Sveobuhvatne reforme propisa (SRP), koji se realizuje po ugledu na tzv. regulatorne giljotine koje su sprovedene u određenom broju zemalja, uključujući Republiku Hrvatsku. Čak i ako je to tačno, nije jasno zašto čekati na rezultate sveobuhvatne reforme, do kojih, i pored najbolje volje i kompetentnosti onih koji sprovode taj projekat, lako može da ne dođe još 250 dana, ako ima reformi koje možemo da sprovedemo već sutra, ili još bolje – danas.

Privrednici su navikli da čekaju kada se o državi radi, pa ih ništa ne košta da čekaju još malo. Ili možda i nije da ih ništa ne košta? Prema istraživanju uglednog Centra za visoke ekonomske studije sprovdenog za potrebe Sive knjige, godišnji trošak privrede zbog nepotrebne komplikovanosti samo tri analizirane procedure iznosi ukupno 1,84 milijardi dinara (1,4 milijarde za proceduru prijave i odjave radnika, 69 miliona dinara za promenu sedišta privrednog subjekta i 336 miliona dinara za izdavanje potvrde o plaćenom porezu). Ili je Srbija jako bogata država, ili je u nemarnosti kojom se odnosi prema svojoj privredi uzrok najvećeg dela naših ekonomskih nedaća. I pre krize i tokom krize. A posle krize?

Na sreću, ima nekoliko znakova koji ohrabruju. Prvi je nezabeležena podrška koju je Vlada dala projektu Sveobuhvatne reforme propisa. Drugi je intezivan rad Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja na novom zakonu o uređenju prostora i planiranju koji za cilj ima da unese tako potreban red u svojinsko-pravne odnose na građevinskom zemljištu i da pojednostavi postupak izdavanja građevinskih dozvola. Treći je najava da se radi na ustanovljavanju objedinjenog šaltera za prijavu i odjavu radnika. Samo ako ova tri projekta daju rezultate, obistiniće se predviđanja onih koji su najavljivali da će privreda Srbije profitirati od svetske ekonomske krize.

U međuvremenu, mi sa nestrpljenjem očekujemo sledeće izdanje Sive knjige da bismo videli koji državni organi su pojednostavili procedure u svojoj nadležnosti, a koji su ih možda dodatno otežali.

Dušan Vasiljević

Šef tima za pravne reforme

USAID program za podršku ekonomskom razvoju opština

Kategorija: Opšte  | 1 komentar
petak, jul 03rd, 2009 | Autor: admin

Autor: Ivan Radak
Nisam mislio da nešto prozborim na ovu temu tako brzo, ali nateralo me je jucerašnje obraćanje javnosti gospodina Željka Ožegovića na stranicama Danasa. Potpisan kao bivši clan Izvršnog odbora Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj u svom tekstu pozvao je na ubrzavanje reformi, da se iskoristi već urađeno na utvrđivanju i otklanjanju suvišnih procedura i tome slično (uzgred je i lično deo administracije koja bi po tom pitanju trebalo nešto da uradi).
Međutim, problem je što se državni organi, za bilo šta, uglavnom pozivaju na ovaj naćin. Stidljivo, u rukavicama što bi se reklo. Niko iz NALED-a, ni bivši ni sadašnji, ne žele da se zamere državnim organima, očigledno (a to nije slučaj samo sa NALED-om). Kažu, problem s našim institucijama jeste to što su veoma osetljive na kritiku, čak i kada je na mestu.
Zato su tu mediji da kažu šta se reći mora. Da je ovde sve stvar marketinga.
NALED je svoju Sivu knjigu, sa 250 predloga za otklanjanje suvišnih procedura u administraciji, objavio još u oktobru prošle godine. Kako navodi Ožegović, a i ljudi iz NALED-a potvrđuju, državni organi ispunili su - JEDAN. Svaka čast. Umesto da se pozabave ovom knjižicom i promene šta treba promeniti, pokrenuli su svoju akciju, Sveobuhvatnu reformu propisa. I pritom su dali rokove. Do septembra skupljaće predloge propisa koji treba da prođu analizu i potom ih analizirati. Do kraja oktobra dobićemo nacrt preporuka šta ukloniti, a šta menjati. Polovinom decembra planirana je predaja preporuka Vladi, a 30. decembra ističe rok za njihovo usvajanje. Posle toga, a posle toga je sledeća godina, kreće čuveno giljotiniranje propisa.
Od oktobra do sledeće godine (što je veoma širok pojam u Srbiji) - izgubljeno vreme. Kao da toga imamo na pretek. A zašto? Da bi se reklo, evo mi smo ovo osmislili i mi smo to sproveli i tako dalje. Odnosno, da bi se neki ministar pohvalio, na više televizija i u više novina i u više navrata, razume se. Da se ubere neki poen jer u Srbiji svaki čas mogu da iz zasede „iskoče“ neki izbori. Znaju ljudi iz NALED-a da ljudi koji vode SRP znaju Sivu knjigu napamet. I znaju da će sve što je u knjizi navedeno kao problematično uvrstiti i u svoje preporuke Vladi (i još nešto preko toga, nadamo se).
Problem je u tome, a to je i navedeno u Sivoj knjizi, što primena većine tih preporuka ne zahteva veliku muku za državne organe niti iziskuje velika novčana sredstva. Zar treba da čekamo godinu i više dana da se donese odluka da šalterski službenik ne može da ustane i ode na pauzu kad poželi, da se utvrdi ko ga menja kada je na odmoru ili bolovanju… Na našu radost, postoje izbori, pa da ocenimo da li je vredelo čekati.
Podaci iz Sive knjige pokazuju da je za prijavu radnika u proseku potrebno četiri i po sata i 1.179 dinara, za promenu sedišta privrednog subjekta šest sati i 3.791 dinar, a za izdavanje potvrde o plaćenom porezu dva sata i 15 minuta i 676 dinara. Na nivou cele privrede to je gubitak od 1,83 milijarde dinara. Toliko vremena ustvari potroši radnik obučen za administrativne poslove, a gde su oni privrednici koji takvog zaposlenog ne mogu sebi da priušte. Oni gube daleko više vremena.
Dok svi ne skinu rukavice i kažu kako jeste, nema ozbiljnog posla u ovoj zemlji. Zato će poziv za „sinergijom svih zainteresovanih strana“ da bi se dobila ekonomska utakmica, mnogima delovati manje ozbiljno (da ne kažem smešno) nego što jeste. Utakmica zaista traje, odnosno primiče se kraju, a mi gubimo.

Kategorija: Opšte  | Ostavite komentar
četvrtak, jul 02nd, 2009 | Autor: admin

Autor: Željko Ožegović

Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) još u maju 2008. godine pokrenula je akciju „Iz lavirinta“ sa istim ciljem - da se identifikuju administrativne prepreke za privređivanje u Srbiji i da se pomogne u njihovom uklanjanju. Pored konkretnih i merljivih ušteda u vremenu i novcu, olakšanje procedura unapređuje i zakonitost u radu svih aktera - i privrednika i države.

Tokom kampanje NALED-a „Iz lavirinta“ prikupljeno je 250 predloga objavljenih krajem 2008. godine u „Sivoj knjizi“ koje su poslali građani, velika, mala i srednja preduzeća, opštine, gradovi i nevladine organizacije.

Predlozi publikovani u „Sivoj knjizi“ podrazumevaju i konkretna rešenja za koja je pripremljena sveobuhvatna pravna i ekonomska analiza, a NALED je iskazao spremnost da se dodatno angažuje i pruži dalju podršku ukoliko neki od državnih organa želi da ova rešenja sprovede u delo.

Koristeći predloge iz ove publikacije državni organi su u mogućnosti da za relativno kratko vreme reše probleme privrednicima bez angažovanja velikih resursa. Niko ne očekuje da svi ovi predlozi budu implementirani preko noći, ali pojednostavljenje nekih od predloženih rešenja, poput uvođenja jednošalterskog sistema za prijavu i odjavu radnika kao i nekih drugih, imali bi veliki značaj za početak konkretnih i korenitih reformi državne administracije.

Jedini od 250 predloga navedenih u „Sivoj knjizi“ koji je do sada zaživeo u praksi jeste jednošalterski sistem u okviru Agencije za privredne registre koja je pokrenula objedinjeni sistem registracije firmi i tako skratila proceduru za osnivanje firme na samo pet radnih dana (dobija se PIB, registarski broj iz RZZO i Fonda PIO i zajedno sa rešenjem o registraciji i preuzima u APR-u). Primenom novog jednošalterskog sistema Srbija će u pogledu registracije privrednih subjekata biti u rangu razvijenih svetskih ekonomija i to je veliko ohrabrenje da će se reforme u tom pravcu i nastaviti.

Kroz kampanju o početku akcije Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja javnost je informisana da se SRP ipak neće usmeriti na zakonodavni već upravo na proceduralni nivo što znači da se još jednom prolazi kroz proces prikupljanja predloga što je NALED već prošle godine uradio i čime se dosta gubi na vremenu.

Paralelno sa prikupljanjem novih predloga od strane Ministarstva, što nije sporno i što i treba da bude kontinuirani proces, potrebno je intenzivirati rad, pri tome ne gubeći dragoceno vreme na implementaciji predloženih kvalitetnih rešenja koje je NALED ponudio.

Neosporno je da akcija koju je pokrenulo Ministarstvo ekonomije može da dâ još sveobuhvatnije rezultate zbog resursa i veće medijske pažnje javnosti, ali ne bi trebalo zanemariti ni ono što je već na tom planu ozbiljno i temeljno urađeno.

Ovde nije suština pitanje vlasništva nad ovim procesom koji je neophodno sprovesti, čija je to akcija i ko je zaslužan za rezultat, već da se nakon godina izgubljenih za našu ekonomiju stvari ubrzaju, da se iskoristi ono što je već kvalitetno urađeno, da se okupe svi oni koji mogu i žele da stručno i odgovorno doprinesu korenitim reformama koje zahtevaju, pre svega i iznad svega, političku volju, a onda i predan rad.

Istovremeno, da bi sazrela klima za promene, apsolutno je neophodno da se šira javnost aktivnije uključi u zagovaranje reformi, kroz strukovna udruženja, poslovne asocijacije i uz podršku medija, kako bi se stvorila kritična masa onih koji zahtevaju i podstiču ovu vrstu reforme.

Jedino tako, sinergijom svih zainteresovanih strana, ovu ekonomsku utakmicu možemo i dobiti.

Autor je bivši član IO NALED-a

Kategorija: Opšte  | 1 komentar
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET 
1.1. REGISTRACIJA PRIVREDNIH DRUŠTAVA
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Postupak dobijanja PIB-a traje duže nego postupak osnivanja privrednog subjekta. Poreskoj upravi obično treba 7-10 dana za dobijanje PIB-a, a ako postoji poreski dug osnivača ili preduzeća, koji su osnivači ćerki kompanija i značajno duže. Zahtev za PIB podnosi se nadležnoj Poreskoj upravi prema sedištu osnovanog privrednog društva, koja je nadležna samo za prijem zahteva. Ona nakon toga prosleđuje zahtev centrali Poreske uprave. U centrali Poreske uprave se vrši provera osnivača i utvrđuje eventualno postojanje duga. Ukoliko postoji poreski dug predmet se vraća mesno nadležnoj Poreskoj upravi sa nalogom da obavesti osnivače o poreskom dugu. Nakon izmirenja duga postupak ponovo kreće iz početka, predmet se ponovo vraća centrali Poreske uprave gde se izdaje PIB, te zatim nanovo prosleđuje mesno nadležnoj Poreskoj upravi. U sve to vreme treba dodati i terenske provere koje u postupku izdavanja PIB vrše poreski inspektori.
Poreska uprava bi trebalo da delimično izmeni praksu, prema kojoj se osnivačima preduzeća koja imaju neizmirene poreske obaveze zabranjuje dobijanje PIB-a. Ova praksa bi trebalo da važi samo za članove privrednog društva, odnosno akcionare, koji imaju kontrolno učešće u kapitalu privrednog društva sa neizmirenim poreskim obavezama. Pod kontrolnim učešćem bi se smatralo vršenje kontrolnog uticaja nad upravljanjem i vođenjem poslova privrednog društva na osnovu svojstva člana ili akcionara (u smislu člana 367. Zakona o privrednim društvima).
PROPISI

1) Zakon o registraciji privrednih subjekata (“Službeni glasnik RS”, broj 55/2004 i 61/2005).
2) Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (“Službeni glasnik RS”, br. 80/02).

Nadležni organ: Ministarstvo finansija
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET
1.2. REGISTRACIJA POSLOVNIH UDRUŽENJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNE PRAKSE
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Na ovaj problem je ukazano jer je Agencija za privredne registre, preko Registratora, odbacila zahtev za registraciju poslovnog udruženja zdravstvenih ustanova obrazlažući da poslovna udruženja ne spadaju u privredne subjekte koji se registruju u Registar, u smislu člana 4. Zakona o registraciji privrednih subjekata. U predmetnoj zakonskoj odredbi se jasno ukazuje na to da se u Registar privrednih subjekata registruje preduzetnik, ortačko društvo, komanditno društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću, akcionarsko društvo, zadruga i zadružni savez, drugi subjekt koji se, u skladu sa zakonom, registruje u Registar. S obzirom da se ukazuje na to da se i “drugi subjekt koji se, u skladu sa zakonom, registruje u Registar”, potrebno je imati u vidu i odredbu člana 163. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prema kojoj zdravstvene ustanove i privatne prakse, radi unapređenja rada, ekonomike poslovanja i ostvarivanja drugih zadataka i ciljeva od zajedničkog interesa, mogu osnovati udruženja zdravstvenih ustanova, odnosno udruženja privatne prakse. Potrebno je imati u vidu i to da je Vrhovni sud Srbije jednom poništio rešenje Agencije kojim se odbacuje zahtev za registraciju poslovnog udruženja, ali je Agencija, preko Registratora, odbacila i ponovljeni zahtev. Važna je i činjenica da je Agencija, preko Registratora, prethodno već registrovala neka druga poslovna udruženja (Udruženje turističkih agencija, Udruženje proizvođača fonograma).
Agencija za privredne registre bi trebalo da registruje udruženja zdravstvenih ustanova i privatne prakse.
PROPISI

1) Član 4. Zakona o registraciji privrednih subjekata („Sl. glasnik RS”, br. 55/04 i 61/05).
2) Član 163. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS”, br. 107/05).

Agencija za privredne registre, u vezi postupanja po Zakonu o registarciji privrednih subjekata.
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET 
1.3. FORMIRANJE ORGANIZACIONIH JEDINICA IZVAN SEDIŠTA ZDRAVSTVENE USTANOVE
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnik o uslovima i načinu unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova ne sadrže decidnu odredbu o mogućnosti formiranja organizacionih jedinica izvan sedišta zdravstvene ustanove. Član 3. Zakona o privrednim društvima, sadrži odredbu o mogućnosti formiranja organizacionih jedinica izvan sedišta društva, odnosno utvrđuje da privredno društvo može obrazovati jedan ili više ogranaka, koji nemaju svojstvo pravnog lica, ali imaju mesto poslovanja, zastupnike i poslove s trećim licima obavljaju u ime i za račun privrednog društva. S obzirom da navedeni propisi jasno ne definišu da li zdravstvene ustanove mogu obrazovati organizacione jedinice izvan svog sedišta, predlaže se dopuna propisa u tom smislu.
Izvršiti odgovarajuće izmene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnika o uslovima i načinu unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova, u smislu uvođenja nedvosmislenih odredbi o mogućnosti formiranja organizacionih jedinica izvan sedišta zdravstvene ustanove.
PROPISI

1) Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS”, br. 107/05).
2) Član 3. Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS”, br. 125/04).
3) Pravilnik o uslovima i načinu unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova („Sl. glasnik RS”, br. 43/06).

Nadležni organ: 1) Ministarstvo zdravlja, u vezi odgovarajućih izmena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
2) Ministar zdravlja, u vezi donošenja Pravilnika o uslovima i načinu unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova.
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET 
1.4. PROMENA PODATAKA U REŠENJU O REGISTROVANJU PRIVREDNOG SUBJEKTA
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Promena poslovnog imena društva, adrese ili neka druga promena mora se registrovati kod Agencije za privredne registre. Nakon registrovanja određene promene kod Agencije za privredne registre i nakon dobijanja rešenja o izvršenim izmenama, sledi podnošenje kopija ovog rešenja svim nadležnim poreskim organima i poslovnoj banci, što često traje 10 – 15 dana. Suvišno je i nelogično obavezivati poreske obveznike da Poreskoj upravi dostavljaju promene podataka koje se odnose na njih, a o tim podacima se već vode službene evidencije. Ovo dovodi do „dupliranja“ podnošenja istih dokaza Poreskoj upravi od strane državnih organa (sudova koji vrše overu ugovora o prometu nepokretnosti, Agencije za privredne registre) i od strane poreskih obveznika. U skladu sa iznetim naročito je nelogično kažnjavanje poreskih obveznika ukoliko u ostavljenom roku ne prijave odgovorajuću promenu koju je Poreska uprava već bila u obavezi da evidentira na osnovu prijave nadležnog organa.
Predlažemo da se izvrši dopuna Zakona o registraciji privrednih subjekata u smislu da Agencija za privredne registre, uz određenu nadoknadu, po jedan primerak rešenja dostavlja Narodnoj banci i Poreskoj upravi, kako bi ove mogle da izvrše izmenu podataka u svojim datotekama.
PROPISI

Zakon o registraciji privrednih subjekata (“Službeni glasnik RS”, broj 55/2004 i 61/2005).

Nadležni organ: Ministarstvo privrede, u vezi odgovarajućih izmena i dopuna Zakona o registraciji privrednih subjekata.
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET 
1.5. PRENOS DELATNOSTI PREDUZETNIKA NA DRUGO FIZIČKO LICE
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Preduzetnik ne može svoju radnju – agenciju da prenese na drugo fizičko lice, čak ni na člana porodice, kako bi ovo lice nastavilo da obavlja već registrovanu delatnost. Zakon omogućava promenu osnivača radnje (prenošenje na članove porodice ili poslovođu) bez gašenja prethodne radnje jedino ako prvobitni osnivač umre, trajno izgubi poslovnu sposobnost ili bude osuđen na kaznu zatvora dužu od šest meseci, ili ako se utvrdi ništavnost upisa radnje u registar.
Da se omogući preduzetniku prenos prava na obavljanje privredne delatnosti na drugo fizičko lice. Iako preduzetnički posao podrazumeva da fizičko lice samostalno, svojim ličnim radom, obavlja neku privrednu delatnost, trebalo bi omogućiti prenos prava na obavljanje preduzetničke delatnosti makar na članove najuže porodice u slučaju ispunjavanja uslova za penziju i u drugim opravdanim slučajevima.
PROPISI

1) Zakon o privatnim preduzetnicima (Sl. glasnik SRS, br. 54/89 i 9/90 i Sl. glasnik RS br. 19/91, 46/91, 31/93 - odluka USRS, 39/93, 53/93, 67/93, 48/94, 53/95, 35/2002, 101/2005 - dr. zakon, 55/2004 - dr. zakon i 61/2005 - dr. zakon)
2) Član 48 – 52. Zakona o privrednim društvima (“Službeni glasnik RS”, broj 125/2004).
3) Zakon o registraciji privrednih subjekata 

sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET
1. 6. OTVARANJE RAČUNA U POSLOVNOJ BANCI
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Otvaranje tekućeg računa u poslovnim bankama može da potraje i po nekoliko nedelja, a često se zahteva podnošenje dokaza o vlasničkoj strukturi, odnosno o svakom akcionaru ili članu ko ima vise od 10 % akcija ili udela u preduzeću. Ovaj “lanac” vlasništva ide od domaćeg preduzeća preko eventualnih akcionara ili članova u inostranstvu pa sve do fizičkih lica.
Smanjiti ove zahteve na način da se postupak ubrza i pojednostavi. Na primer, ukinuti zahteve ukoliko se radi o preduzećima koja se kotiraju na međunarodnim ili domaćim berzama.
PROPISI

Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, (”Sl. glasnik RS”, br. 20/2009 i 41/2009). Ovim zakonom koji je donet tokom 2009. godine je iznos od 10% povećan na 25% vlasničkog udela, ali principijelno je problem ostao.

Ministarstvo finansija, Sektor za finansijski sistem
sreda, novembar 12th, 2008 | Autor: admin
1. OSNIVANJE PRIVREDNOG SUBJEKTA, STATUSNE PROMENE I PROMENE OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET
1. 7. IZJEDNAČAVANJE PRIVATNIH I DRŽAVNIH PRUŽAOCA ZDRAVSTVENIH USLUGA
OPIS PROBLEMA
REŠENJE PROBLEMA
Lica koja su obavezno zdravstveno osigurana ne mogu da zdravstvene usluge koje su tim osiguranjem predviđene koriste u privatnim zdravstvenim ustanovama ili privatnim praksama. na ovaj način se diskriminišu privatni pružaoci zdravstvenih usluga.
Omogućiti da lica koja imaju obavezno zdravstveno osiguranje mogu da se leče i u privatnim zdravstvenim institucijama i u privatnoj praksi, tako što će iznos troškova za takvo lečenje koji osiguranje priznaje biti nadoknađen osiguraniku od strane Republičkog Zavoda za zdravstveno osiguranje.
PROPISI

1) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Službeni glasnik RS”, br. 107/2005 i 72/2009)
2) Zakon o zdravstvenom osiguranju (“Službeni glasnik RS”, br. 107/2005 i 109/2005)

Ministarstvo zdravlja, Sektor za zdravstveno osiguranje i finansiranje u zdravstvu